Guy DE MOPASAN, komplet 12 knjiga

.





.


AKCIJA - 50%

12knjiga = 449kn
449kn - 50% = 224kn
(18,66kom)


********************************
Guy DE MOPASAN, komplet 12 knjiga

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

SABRANA DJELA GUY DE MAUPASSANTA

- Uvez: tvrdi
- Godina izdanja: 1968g.
- Izdavač: Svjetlost, Sarajevo
* samo u kompletu

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Komplet sadrži 12 knjiga:

Jaka kao smrt,
Ljubimac I i II,
Nekorisna lepota,
Pjer i Žak,
Mont Oriol,
Teljeova radnja,
Naše srce,
Jedan život,
Čiča Milon,
Noć i druge novele,
Mala Roka.


::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::

Puno ime Henri René Albert Guy de Maupassant
Rođenje 5. kolovoza 1850.
Tourville sur Arques, Francuska
Smrt 6. srpnja 1893.
Pariz, Francuska
Nacionalnost Francuz
Književni period realizam, naturalizam


Guy de Maupassant

Guy de Maupassant (Tourville sur Arques, 1850. - Pariz, 1893.) je francuski pripovjedač i romanopisac, uz Zolu najznačajniji predstavnik naturalizma.

Bio je vojnik u francusko-pruskom ratu, skroman činovnik te potom književnik. Svoju karijeru počinje pod nadzorom Flauberta. Objavio je oko 6 romana i 300 novela.

Iako je tematski sklon naturalizmu pripovjedačkom tehniku se približava klasičnom realizmu. Prikazivao je seljake i ribare Normandije, pariško društvo, patriotizam i scene pune tajanstvenosti i strave koje su ga privlačile zbog njegove bolesti. Umire pomračena uma.

:::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::::


Naturalizam je umjetnički, prvenstveno književni pravac koji se nastavlja na realizam. Prikazuje prirodu čovjeka u najvulgarnijim i najtamnijim trenucima. Najznačajniji predstavnici su Emile Zola, Thomas Hardy, Theodore Dreiser, i Stephen Crane. Dok su naturalizam kao značajan element u književnim djelima koristili Henrik Ibsen, August Strindberg, Guy de Maupassant, Jack London.

U članku "Eksperimentalni roman" iz 1880. godine, Emile Zola traži od pisca da postane naučnik i da kao takav opiše prirodu čovjeka te kako je čovjekov razvoj određen njegovom okolinom i nasljeđem. Naime, on se nadovezuje na učenje Hippolyta Taina o nasljeđu, trenutku i rasi kao činiocima koji utiču na ljudsko ponašanje. Tako da dok realizam pokušava samo opisati život onakav kakv jeste, naturalizam tumači i unutrašnje sile koje utiču na razvoj događaja.

Junaci naturalističkih romana su robovi strasti, zatočenici vlastite nesretne sudbine, ljudi koju su opterećeni nasljednim osobinama. Zola smatra da pisac mora otkriti sve tamne, crne strane ljudskog života kao liječnik neku bolest ili ranu koju treba izliječiti.